danas je 19.4.2024

Input:

Utjecaj Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (N.N.br. 91/18) na praksu

18.10.2018, , Izvor: Verlag Dashöfer

Uvod

Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (N.N.br. 91/18)stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a to znači da je u primjeni od 20.11.2018. godine. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu (N.N.br. 91/15), Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima (N.N.br. 91/15) i Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (N.N.br. 13/09, 75/13).

Samom primjenom ovog Pravilnika nastupaju određene promjena u odnosu na dosadašnju provedbu odredaba Pravilnika koji prestaju važiti, a novi Pravilnik uređuje sva područja navedenih Pravilnika.

Pravilnikom se utvrđuju obveze poslodavca i minimalni zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika od rizika pri radu s opasnim kemikalijama, uključujući i sprječavanje rizika te se propisuju granične vrijednosti izloženosti za opasne tvari koje mogu biti prisutne na mjestima rada kao posljedica bilo koje radne aktivnosti.

Odredbe Pravilnika primjenjuju se na sve poslove na kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi opasnim kemikalijama, a za prijevoz opasnih kemikalija samo u slučajevima kada propisuju višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u odnosu na posebne propise za prijevoz opasnih kemikalija.

Pravilnikom se za određene opasne tvari propisuju kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti kao i biološke granične vrijednosti.

Nadalje, ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na opasne kemikalije za koje su propisane posebne mjere za zaštitu zdravlja na radu od ionizirajućih odnosno neionizirajućih zračenja u skladu s posebnim propisima.

Što se tiče rizika izlaganja radnika azbestu, Pravilnik se primjenjuje samo kada propisuje višu razinu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od one propisane Direktivom 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16. 12. 2009.) te propisuje graničnu vrijednost izloženosti za azbest (0,1 vlakana na cm3) utvrđenu člankom 8. Direktive 2009/148/EZ.

Donošenjem ovog Pravilnika u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se brojne direktive Europske unije kojima se uređuje područje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima, izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu i slično.

Novim Pravilnikom, u odnosu na stare, šire se objašnjavaju pojmovi koji su usklađeni sa direktivama Europske unije.

Obvezujuće granične vrijednosti izloženosti (GVI) i kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti (KGVI) za određene tvari propisane su u Prilogu I. ovoga Pravilnika s time da su preuzete sve granične vrijednosti profesionalne izloženosti iz direktiva Europske unije. Smjernice za utvrđivanje GVI za opasne tvari naznačene su u Prilogu II. ovoga Pravilnika, a odnose se na tvari koje nisu navedene u Prilogu I. Podaci o obvezujućim biološkim graničnim vrijednostima (BGV) dani su u Prilogu IV. ovoga Pravilnika.

 

Određivanje i procjenjivanje rizika

U odnosu na obveze definirane u starim Pravilnicima redefinirane su obveze poslodavca. Prilikom izrade procjene