Prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC), klimatske promjene odnose se na promjene klime koje se izravno ili neizravno mogu pripisati ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere, čime se pogoršavaju prirodne klimatske varijacije koje se javljaju na planetu. Planet Zemlja je kroz svoju povijest iskusio procese klimatskih promjena. Prije otprilike 10 000 godina klima je bila mnogo hladnija nego danas i velik dio Zemljine površine bio je prekriven ledenjacima. Međutim, ono s čime se danas suočavamo drastično je drugačije: moderne klimatske promjene su mnogo brže i prvenstveno ih pokreću ljudske aktivnosti, posebno emisije stakleničkih plinova.
Dok su neke promjene prirodne i javljaju se tijekom tisuća ili milijuna godina, znanstvenici su utvrdili značajno ubrzanje klimatskih promjena zbog ljudskih aktivnosti, posebno izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i industrijskih emisija. Glavni uzroci uključuju povećane emisije stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida (CO₂) i metana (CH₄), koji zadržavaju toplinu u atmosferi i uzrokuju globalno zatopljenje. Posljedice su već vidljive i uključuju porast temperature, topljenje ledenih kapa, porast razine mora, ekstremne vremenske događaje te prijetnje ekosustavima i bioraznolikosti.
Rješavanje klimatskih promjena zahtijeva globalne napore za smanjenje emisija, prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i održivo upravljanje prirodnim resursima. Trideset godina istraživanja, pregleda i konsenzusa Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama dovelo je do alarmantnih zaključaka o tome kako antropogene klimatske promjene već utječu na zajednice, ekosustave i bioraznolikost diljem svijeta. Stoga su klimatske promjene vjerojatno najvažnije pitanje našeg vremena.
Posebno izvješće Svjetske zdravstvene organizacije za COP24 opisuje klimatske promjene kao multiplikator siromaštva i „najveći zdravstveni izazov 21. stoljeća“, ističući izravne utjecaje češćih ekstremnih vremenskih događaja poput oluja, suša, poplava, toplinskih valova, temperaturnih fluktuacija i požara. Osim toga, neizravni učinci uključuju utjecaje na kvalitetu vode i zraka, korištenje zemljišta i ekologiju.
Ljudsko zdravlje oduvijek je bilo pod utjecajem klime i vremena. Klimatske promjene i klimatska varijabilnost dovode do ekstremnih vremenskih uvjeta i utječu na okoliš koji ljudima pruža čisti zrak, hranu, vodu, sklonište i sigurnost. Utjecaji klime na ljudsko zdravlje su značajni i raznoliki. Putovi izloženosti variraju tijekom vremena i ovisno o lokaciji. Izloženost povezana s klimatskim promjenama može utjecati na različite ljude i različite zajednice u različitoj mjeri.
Prijetnje klimatskih promjena također se mogu akumulirati tijekom vremena, što dovodi do dugoročnijih promjena u otpornosti i zdravlju. Sigurnost i zdravlje na radu pogođeni su klimatskim promjenama na različite načine, kao što su više temperature okoline, onečišćenje zraka u zatvorenom i na otvorenom prostoru, izloženost ultraljubičastom zračenju, ekstremni vremenski uvjeti itd., što dovodi do utjecaja poput bolesti povezanih s toplinom, vektorskih i vodenih bolesti, nesreća, raka, gubitaka u proizvodnji itd. Razumijevanje prijetnji koje klimatske promjene predstavljaju za sigurnost i zdravlje na radu potrebno je za procjenu i upravljanje rizicima na radu.
… 