Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju općih načela prevencije, u koje spada i procjenjivanje rizika.
U području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu procjena rizika je od posebnog značaja. Poslodavac je odgovoran za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba koji mogu biti pod utjecajem radnih aktivnosti organizacije. Procesi sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu primjenjuju opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika, postupke osposobljavanja radnika te postupke obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.
Širom svijeta načini procjenjivanja rizika vrlo su različiti, a nacionalni propisi kompetentnim stručnjacima omogućavaju korištenja različitih tehnika za procjenjivanje rizika. U Republici Hrvatskoj procjena rizika izrađuje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu (N.N.br. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (N.N.br. 105/20), Pravilnika o izradi procjene rizika (N.N.br. 112/14, 129/19) i ostalih propisa koji reguliraju područje zaštite na radu. Provedbeni propis kojim se propisuju uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika, obvezni sadržaji obuhvaćeni procjenom, podaci na kojima se procjena rizika temelji kao i klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom je Pravilnik o izradi procjene rizika (N.N.br. 112/14, 129/19).
Procjena rizika na radnom mjestu započinje identifikacijom vrsta opasnosti koje postoje u radnim aktivnostima i prostorima. Uspostavljanje procesa kojim se osigurava identifikacija opasnosti mora biti primarni je cilj programa upravljanja zaštitom na radu. Organizacija mora ukloniti ili smanjuje rizike povezane s tim opasnostima na najnižu ostvarivu i razumnu razinu.
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu (N.N.br. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18), poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
U skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika, poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu.
Pažljivijim čitanjem svega navedenog zaključuje se da je kvalitetno izrađena procjena rizika preduvjet za učinovitu provedbu zaštite na radu. No, procjena rizika samo je jedan element ukupnog upravljanja rizicima. Upravljanje rizicima sveobuhvatan je pristup prepoznavanja, procjene i izbjegavanja odnosno ublažavanja prepoznatih rizika. U Hrvatskom propisima koji uređuju izradu procjene rizika uopće se definira sustav upravljanja rizicima. Procjena rizika obavezno se mora provoditi prema propisanoj metodi za koju većina stručnjak asmatra da je preopćenita a time i neučinkovita.
Ključni pojmovi vezani za izradu procjene rizika
Pri izradi procjene rizika iz područja zaštite na radu, nužno je poznavanje osnovnih pojmova. Neki od najvažnijih pojmova I definicija iz Zakona o zaštiti na radu (N.N.br. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) su:
- rizik - umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice
- opasnosti - svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika
- nezgoda - neočekivani i neželjeni događaj na radu ili u vezi s radom koji nije uzrokovao ozljeđivanje radnika, ali bi ga pri minimalno izmijenjenim subjektivnim, odnosno objektivnim okolnostima, u ponovljenom slučaju mogao uzrokovati
- izdvojeno mjesto rada - mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u…
