danas je 29.3.2024

Input:

Primjena smjernice o uređivanju radnih mjesta gdje radnik dugo sjedi

4.4.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

Navedenim tekstom daje prikaz smjernice o uređivanju radnih mjesta gdje radnik dugo sjedi koju je donio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. 

Kako su smjernice dokumenti koji utvrđuju stručno prihvaćene principe i postupke u pojedinom području, odnosno koje doprinose uvođenju standarda u području njihove primjene te pružaju oslonac pri odabiru optimalnog načina rješavanja problema, iste nemaju zakonsku snagu, već su usuglašeni stručni stavovi koji u stručnom smislu imaju snagu propisa. 

Razvitak tehnologije, automatizacija i kompjuterizacija značajno je promijenio prirodu posla na način da ljudi provode previše vremena sjedeći, ne samo tijekom rada već i u slobodno vrijeme i tijekom školovanja. Obzirom da je nedostatak kretanja postao "civilizacijski" problem modernog doba, vrlo je bitno razumjeti navedeni problem, odnosno upravljati rizikom koji proizlazi iz rada bez kretanja, iz rada koji zahtijeva nepovoljan položaj tijela i iz dugotrajnog sjedenja.

Naime, kada pri obavljanju radnih zadataka radnik sjedi bez prekida pretežiti dio radnog vremena radi se o dugotrajnom sjedenju, pa u okviru sigurnosti i zdravlja na radu sjedenje treba promatrati kao važan čimbenik sa zdravstvenog, ekonomskog, pravnog i društvenog stajališta.

Sjedenje sa zdravstvenog stajališta: lako se čini nevjerojatnim, sjedenje može biti zamorno, pa čak može i uzrokovati zdravstvene poteškoće, osobito u slučajevima neispravnog ili dugotrajnog sjedenja. Sjedeći poslovi zahtijevaju manje mišićnog napora, ali to ne znači da nisu opasni za zdravlje. Radnici koji provode većinu vremena na radu u sjedećem položaju izloženi su riziku od različitih nepoželjnih učinaka na zdravlje. Nelagoda, umor. napetost i slabost mišića, ukočenost zglobova, bolovi u vratu, leđima i križima. proširene vene, utrnulost i težina u nogama česte su smetnje medu radnicima koji posao obavljaju sjedeći. Te smetnje mogu biti popraćene debljinom, šećernom bolešću i srčanim smetnjama.

Sjedenje s ekonomskog stajališta: Zdravstveni problemi mogu posljedično rezultirati bolovanjem, što predstavlja novčane gubitke za radnika, poslodavca i cijelo društvo. Umorni, demotivirani i nezadovoljni radnici nisu ni produktivni, ni učinkoviti, niti kreativni pri radu. Iz toga proizlaze najveći gubitci za poslodavca i za uspješnost poduzeća. Stoga je investiranje u